![](https://centarbp.com/wp-content/uploads/2024/05/1000027005-1024x683.jpg)
Jedna od najgledanijih predstava Bosanskog narodnog pozorišta Zenica ”Tri dana”, koju je prema tekstu češkog autora Romana Sikore režirala Tanja Miletić -Oručević, biće izvedena na sceni bjelopoljskog Centra za kulturu u nedjelju, 12. maja, sa početkom u 20.00 časova.
U predstavi igraju: Nusmir Muharemović, Snežana Vidović, Zlatan Školjić, Siniša Vidović i Adem Smailhodžić. Dramaturgiju predstave potpisuje Nedžma Čizmo. Scenografiju i kostimografiju uradila je Sabina Trnka, a muziku Husein Oručević.
Cijena ulaznice je 3,00€
Ulaznice se mogu kupiti na biletarnici Centra za kulturu 9. i 10. maja, u periodu od 11.00 do 12.00 časova, a na dan izvođenja predstave od 19.00 do 20.00 časova.
![](https://centarbp.com/wp-content/uploads/2024/05/1000027003-711x1024.jpg)
Prema riječima Nedžme Čizmo, dramaturškinje predstave, autor dramskog teksta Tri dana, Roman Sikora, sam je tekst žanrovski determinirao kao crnu komediju, ali je proces postizanja komičkog efekta dosta složen, a humor je često korišten kako bi se sam lik, ali i publika, „odmakli“ od – u suštini – teške, realne i tragične sudbine glavnog lika.
![](https://centarbp.com/wp-content/uploads/2024/05/tri-dana-52-1024x683.jpg)
Priča „prati“ Gospodina B., koji, u veoma kratkom vremenskom periodu, od uspješnog bankara postaje beskućnik i umire na ulici, sam, bez ičije pomoći. Lik nam, već u uvodu, kaže da je mrtav, a u nastavku pratimo rekapitualaciju njegovog „uspješnog” života.
Ovakav princip dedramatizacije,dakle: retrospekcija i najave onoga što ćemo gledati, dramaturški je model koji je često koristio Bertolt Brecht u svojim komadima. Upotreba takvog modela kod publike proizvodi manje emocionalne involviranosti u samu priču i teže poistovjećivanje sa glavnim likom. Upravo to i jeste cilj u ovoj predstavi: ne saosjećati sa Gospodinom B., nego se istinski zapitati kakav je to svijet iz kojeg on dolazi, čiji je on proizvod, posljedica čega je takva njegova sudbina.
Riječ rediteljkeGospodin Ble ili O usponu i padu kapitalističkog sna
Roman Sikora piše kombinaciju srednjovjekovnog moraliteta (gdje je Everyman savremeni kapitalistički entuzijast) i brechtovskog poučnog komada (u kom pokazuje društvene mehanizme koji oblikuju sudbinu svakog pojedinca). Pri tome stvara autentičan jezik likova, zapis savremene krize verbalnog i izražajne disfunkcije u medijalnom svijetu. Cijela stvar je prepuna komičnih elemenata i potencijalno ogromne igrivosti i teatralnosti. Prava dramska poslastica, s kakvom se – nažalost – ne susrećemo tako često u ovom dobu postdramskog, vladavine adaptacije, dokumenta i glumačke improvizacije.
Glavni lik i narator istovremeno (izuzetno zahtjevna uloga koju sjajno tumači Nusmir Muharemović) Gospodin B. je ogroman poklonik kapitalizma. Toliko gorljiv da i kad izgubi sve, vlasništvo i bankarsku karijeru i završi kao beskućnik ispod mosta drži drugim beskućnicima seminare o osnovnim stubovima kapitalizma. Tako je velika njegova vjera u, „homo fabera“ i tržišnu utakmicu da počinje funkcionisati kao luda, naivac kog varaju sitni prevaranti. Njegov konačni pad – situacija u kojoj s razbijenom glavom i slomljenom nogom umire tri dana na ulici pred očima ravnodušnog društva – samo je krajnja konsekvenca tržišne utakmice u kojoj je izgubio.
![](https://centarbp.com/wp-content/uploads/2024/05/1000027004-1024x683.jpg)
Vrijedi napomenuti da se taj događaj – umiranje beskućnika na ulici u centru Praga uz potpunu ravnodušnost okoline i nedostatak bilo kakve pomoći – stvarno dogodio i dao autoru impuls da napiše ovaj dramski tekst. Taj je anonimni nesretnik po svoj prilici bio ukrajinski imigrant. Međutim, Sikora je dramski pisac mnogo šireg dometa i općenitijeg pogleda od ove pojedinačne epizode. Razvivši priču u pripovijest o padu na dno života jednog običnog bankarskog službenika, koji je zbog zdravstvenih problema ispao iz kolosijeka života kapitalističkog građanina, on i tu šokantnu sliku društvene otuđenosti tumači, brehtovski razlaže i stavlja u precizan socijalno-politički kontekst.
Moguće je u Bosni i Hercegovini danas tvrditi da mi ne živimo u ovako razvijenom obliku liberalnog kapitalizma i da naše društvo nije toliko surovo i otuđeno. Ali život u ovakvom sistemu je buduća neminovnost. Zar nisu sva obećanja lijepe budućnosti naših političara puna vjere u blagodeti liberalnog kapitalizma? Zar ne postoji – makar i ne uvijek do kraja osviješten – društveni konsenzus o kapitalizmu kao „najboljem od svih sistema“?
I, ako nismo svi mi danas gospodin B., bićemo sutra. I da – čuvajte koljena! – Tanja Miletić-Oručević, rediteljka.
![](https://centarbp.com/wp-content/uploads/2024/05/1000027002-1024x683.jpg)